Profesionalni prevod na hrvatski sa srpskog i sa hrvatskog na srpski
Halifax je profesionalna prevodilačka agencija kojoj se možete obratiti ako vam je potreban prevod na hrvatski sa srpskog ili prevod sa hrvatskog na srpski. Sarađujemo sa sudskim tumačima na koje se oslanjamo kada vam je potreban prevod sa overom. Takođe, tu smo ukoliko vam je potreban prevod sa hrvatskog na neki drugi jezik – engleski, nemački, francuski, italijanski, ruski, španski, albanski i druge.
Profesionalni hrvatski prevodilac
Nudimo kompletnu uslugu prevoda na hrvatski i sa hrvatskog jezika:
- Profesionalni prevod na hrvatski i sa hrvatskog različitih dokumenata
- Overeni prevod na hrvatski i sa hrvatskog svih zvaničnih dokumenata
- Redaktura, lektura ili korektura dokumenata na hrvatskom
- Konvertovanje dokumenata na hrvatskom
- Usmeni prevod, simultani ili konsekutivni, koji uključuje hrvatski jezik
- Transkripcija video-materijala i prevod na hrvatski i sa hrvatskog.
Poručite našu uslugu prevoda na hrvatski i sa hrvatskog i budite sigurni da ste dobili najbolju uslugu za uloženi novac (više o cenama prevodilačkih usluga potražite ovde).
Hrvatski jezik iz ugla našeg prevodioca
Zamolili smo jednog našeg saradnika koji se bavi prevođenjem na hrvatski jezik da sa nama podeli svoja iskustva i izazove sa kojima se sreće.
S kojim se izazovima srećete kada prevodite sa hrvatskog i na hrvatski jezik?
Prevod na hrvatski jezik je moj svakodnevni posao, tako da su i izazovi svakodnevni. Mogao bih da istaknem to da hrvatski obiluje brojnim gramatičkim pravilima, ali često i odstupanjima od tih pravila. Upravo zbog toga, mnogi stranci koji ga uče u početku imaju dosta problema, a sa sličnim problemima se ponekad suočavaju i prevoditelji.
Također, oko nekih se pravila već duže vrijeme ne mogu usaglasiti različiti autori gramatika te svatko predlaže svoju varijantu.
Ponekad treba dobro pripaziti jer greška u samo jednom slovu može totalno promijeniti kontekst ili ono što riječ predstavlja, iako to ne prvi pogled ne izgleda tako.
Primjer:
Sljedeći – idući, onaj koji dolazi iza nekoga ili nečega (engl. next)
Slijedeći – pratiti nekoga (engl. to follow)
Brojne su sitnice u kojima ljudi često griješe, a najčešće su to greške u glasovima č/ć, krivo korištenje ije/je, krive deklinacije, nepoštivanje sibilarizacije, palatalizacije, jotacije itd.
Koje su specifičnosti razvoja hrvatskog jezika?
Kada je u pitanju povijest, hrvatski jezik se prvi put u određenom obliku počeo koristiti krajem XI. stoljeća. Oni najstariji hrvatski tekstovi bili su napisani mješavinom hrvatske varijante crkvenoslavenskog jezika i arhaične čakavštine. Također su bili pisani samo glagoljicom. Od XII. stoljeća, Hrvati su razvili tzv. hrvatsku ćirilicu (koja se kasnije u literaturi najčešće naziva bosančicom), a od XIV. stoljeća sve češće je u upotrebi i latinično pismo.
Migracijska kretanja slavenskih plemena dovela su do stvaranja triju velikih skupina jezika: zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske. Iz njih su se razvili današnji slavenski jezici, između ostalog i hrvatski, koji spada u južnoslavensku skupinu.
Značajni događaji kroz povijest za hrvatski jezik:
10 – 12 stoljeće: hrvatski jezik se odijelio od ostalih slavenskih jezika i počinje se samostalno razvijati;
13 – 14 stoljeće: razvijaju se narječja (kajkavsko, štokavsko, čakavsko);
15 – 18 stoljeće: dolazi do većih razlika među narječjima i u njih ulaze brojne strane riječi. Razvija se tisak i književna djela na hrvatskom postaju dostupnija većem broju ljudi što je imalo veliki utjecaj na njegovo širenje
19. stoljeće do danas: hrvatski jezik se standardizira, uglavnom na bazi štokavštine te se pokušava izbaciti što više posuđenica.
Hrvatskim jezikom govori oko 5,5 milijuna ljudi, od čega oko 4 milijuna ljudi u Hrvatskoj. Druga država po broju govornika hrvatskog jezika je Bosna i Hercegovina, gdje ga govori oko 450 000 ljudi. Hrvatskim jezikom u nešto većem broju se još služe i ljudi u SAD-u, Austriji, Srbiji, Mađarskoj, Italiji, Crnoj Gori, Slovačkoj te u nešto manjoj mjeri u još nekim državama. Ujedno, hrvatski jezik je službeni jezik Republike Hrvatske i jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013, postao je i jedan od 24 službena jezika Europske unije.
Zanimljivosti o hrvatskom jeziku
Najstariji očuvani zapisi na hrvatskom jeziku zapisani su na glagoljici. Od 12. stoljeća, Hrvati su jedini slavenski narod koji glagoljicu aktivno upotrebljava.
Izraz „hrvatski jezik” prvi put je spomenut u pravnom dokumentu Istarski razvod iz 13. Stoljeća.
Judita je prvi umjetnički ep na hrvatskom jeziku kojeg je napisao Marko Marulić te se zbog toga on smatra ocem hrvatske književnosti.
Prvu hrvatsku gramatiku napisao je Bartol Kašić i ona je napisana latinskim jezikom.
Za uvođenje jedinstvenog jezičnog standarda i grafema zaslužan je Ljudevit Gaj.
Za brojne stručne i znanstvene nazive koji se i danas redovito koriste zaslužan je Bogoslav Šulek (neke od riječi koje je on uveo su kisik, vodik, plinomjer, zdravstvo, školstvo, gradilište itd.).
Hrvatska
Da li ste znali da je Hrvatska, pored toga što je domovina kravate, po kojoj je ovaj aksesoar dobio ime, takođe domovina Ginisovih rekordera, poput najvećeg svetskog tartufa i najduže štrudle, a u fabrici Zvečevo u slavonskom gradu Požegi 1964. godine nastala je prva čokolada sa rižom na svetu, čuveni Mikado.
U Dubrovniku su snimljene neke od najzanimljivijih scena serije Game of Thrones, a više o ovoj zemlji možete saznati na Lonely Planet sajtu.
