ili
Prevođenje među generacijama
Deluje kao da svaki novi naraštaj u svakodnevni govor unese jedan novi značenjski sloj, grupaciju reči koja je starijim generacijama prilično nerazumljiva i nepoznata. Taj takozvani sleng mladih vremenom se integriše u kolokvijalni govor i postaje uobičajen, sve dok se ne pojave neki novi klinci sa novim rečima i novim semiotskim nepoznanicama.
Međutim, čini se da sa pojavom i razvojem društvenih mreža jezički jaz među generacijama naročito dolazi do izražaja. Tome doprinosi ne samo to što geografska blizina više nije u tolikoj meri važan preduslov za usvajanje određenog slenga, već i činjenica da se na internetu stvari odigravaju brzo i da se svakoga meseca pojavi novi trend ili izazov koji sa sobom nosi i neki novi izraz.
Tako danas od mladih možete čuti da je neko ili nešto „krindž“ (cringe), što bi zapravo značilo da nečije ponašanje u drugima izaziva neprijatnost i nelagodu i što je u slengu prethodnih generacija bilo poznato kao „transfer blama“.
Takođe možete čuti i da je neko „delulu“, što je skraćenica od engleske reči delusional i odnosi se na nekoga ko je u zabludi i ima nerealna očekivanja. Odatle se razvila i simpatična fraza „Delulu je solulu“ (Delusion is solution), po kojoj mladi tvrde da je nekad biti u zabludi i ignorisati realnost i svakodnevne probleme najbolje rešenje.
Ukoliko, pak, čujete da mladi izgovore „slej“ možete biti sigurni da je neko obavio izuzetno dobar posao. Izraz potiče od engleske reči slay koja u prevodu znači ubiti i pretpostavljamo da bi se to moglo uporediti sa izrazima „Pokidao je…nešto“ ili „Ubija kako radi…nešto“ koji su rasprostranjeni u slengu ranijih generacija.
Jedan od primera koji nam je u skorije vreme privukao pažnju je izraz „pikmara“. Izraz potiče od engleske konstrukcije „pick me girl“ koja se odnosi na devojke koje uvek flertuju sa svim muškarcima u društvu i skreću pažnju isključivo na sebe. Dakle, moglo bi se reći, devojke za koje smo nekada govorili da su kokete.
Primera ima zaista mnogo, ali se bojimo da bi se kada bismo ih sve pobrojali i objasnili dužina teksta otrgla kontroli…zato ćemo ih ostaviti za neku drugu priliku i rado se opet vratiti ovoj temi..
Nameće se pitanje kako ostati u toku sa mladima i njihovim načinom izražavanja i kako ih razumeti. Da li je došlo vreme kada je neophodno prevoditi sa jezika mladih na jezik starijih generacija?
Iako sleng svakako spada u kategoriju kolokvijalnog govora, može se desiti da se izrazi određenog slenga pojave u pojedinim tekstovima, čak i književnim delima kako bi se bolje oslikala određena grupacija ljudi. U tom smislu može se postaviti pitanje i da li je i u kojoj meri u redu zadržati određeni sleng izraz u prevodu na drugi jezik ili kako ga prevesti na najadekvatniji način i u duhu jezika na koji se prevodi, a da se ne izgubi osnovna suština i značenje.
Naravno, da bismo neku reč preveli na odgovarajući način prvenstveno moramo razumeti njen smisao, što, kada je u pitanju sleng mladih, postaje sve izazovnije.
Ukoliko i vi znate neki zanimljivi izraz koji mladi danas koriste, biće nam drago da ga sa nama podelite i objasnite nam njegovo značenje ili predložite odgovarajući prevod. Sigurni smo da ćete to uraditi tako dobro da bi mladi rekli da ste „pojeli i niste ostavili ni mrvicu“.